Panični napad/poremećaj

Panični napad je iznenadna pojava intenzivnog straha i zabrinutosti u situacijama kada realno nema razloga za tako nešto. Ove emocije su obično praćene fizičkim simptomima kao što su: lupanje srca, nedostatak vazduha, mučnina, znojenje, drhtavica, vrtoglavica, bolovi u grudima.

U proseku 1 osoba u 10 doživljava panične napade i mnogi od njih nauče kako da se s njima nose i bez traženja stručne pomoći. Na žalost, 1 u 50 boluje od teže forme ovog poremećaja koji u velikoj meri negativno utice na bolesnikovo svakodnevno funkcionisanje.

Ako i vi kojim slučajem prolazite sada kroz ovako nešto možda patite od paničnog poremećaja i pomoglo bi vam saznanje da postoje razne varijante lečenja ovog poremećaja. Ovo podrazumeva: samopomoć, uzimanje lekova i psiholosku terapiju.

 

Lečenje lekovima

Postoji nekoliko grupa lekova kojima se moze lečiti ovaj poremećaj. Međutim, kako svaki čovek reaguje specifično/individualno na određjeni lek vaš lekar će možda morati da primeni nekoliko različitih lekova kod vas kako bi došao do onoga koji će kod vas najefikasnije delovati.

Antidepresivi se često koriste u paničnom poremećaju jer oni deluju na hemijske procese u mozgu.Na primer, selektivni inhibitori serotonina su antidepresivi koji izazivaju pozitivno raspoloženje time što održavaju nivo serotonina na višem nivou. Ukoliko ovi lekovi nisu efikasni onda se obično preporučuju triciklični antidepresivi. Oni rade na sličan način ali deluju na nivo noradrenalina.

Da bi ovi, gore navedeni lekovi počeli da deluju potrebno je da prodje i do 4 nedelje za koje vreme simptomi bolesti mogu čak i da se pogoršaju. Ipak, treba biti istrajan u uzimanju ovih lekova a vaš lekar će organizovati redovne kontrolne preglede kako bi pratio vaš oporavak. Većina pacijenata treba da uzima ove lekove 6 do 12 meseci pre nego polako počne sa postepenim prestankom tretmana. Čak i kada ste sigurni da ovi lekovi kod vas ne deluju nikada ne smete sami prekinuti terapiju već se morate konsultovati sa vašim lekarem.

Kod ljudi kod kojih se uz panične napade javljaju fizički simptomi kao što su osećaj nedostatka vazduha i lupanje srca mogu od koristi biti tkz. beta blokatori. Oni usporavaju srčani ritam i umanjuju efekat adrenalina na srce u stresnim situacijama.

 

Psihološki tretman paničnog poremećaja

Ovaj vid lečenja podrazumeva razne forme psihoterapije: savetovanje, kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT) i neurolingvisticki program (NLP).

Cilj savetovanja je da identifikuje “triger” paničnog poremećaja i otkrije uzrok. To može biti neka pojava koja ima svoj koren još u ranom detinjstvu ili neka skorija trauma. Ponekad, samo razgovori sa terapeutom o trenutnim stresnim životnim situacijama mogu pomoći da se ublaži njihov uticaj i samim tim smanji učestalost i težina paničnih napada.

 

KBT i NLP se ne fokusiraju na razloge zbog kojih se panični napadi javljaju već na vaše misli i ponašanje koje prate ove napade. KBT i NLP imaju za cilj da vam pomognu da identifikujete negativan misaoni proces i ponašanje kroz koje prolazite za vreme paničnih napada i predlažu vam nova i pozitivna razmišljanja i aktivnosti koje će zameniti ove predhodne.

 

Scroll to top